Koliku snagu radijatora trebam s obzirom na veličinu prostora?
Snaga radijatora jedan je od najvažnijih podataka pri planiranju grijanja. Ako je radijator preslab, prostor u hladnijim danima neće postići željenu temperaturu. Prejak radijator doduše možemo regulirati termostatskim ventilom, ali on je često veći, skuplji i prostorno manje prikladan. Pri određivanju odgovarajuće snage stoga ne uzimamo u obzir samo veličinu prostora, već i izolaciju, broj vanjskih zidova, prozore te temperaturu sustava grijanja.
U praksi primjećujemo da korisnici snagu često procjenjuju isključivo prema kvadraturi. Takav je izračun koristan za prvu orijentaciju, ali sam po sebi još ne osigurava pravilan odabir radijatora.
Okvirni izračun potrebne snage radijatora
Osnovnu procjenu možemo napraviti tako da površinu prostora pomnožimo s okvirno potrebnom snagom po kvadratnom metru. Potrebna snaga izražava se u vatima, odnosno W.
Za orijentacijski izračun možemo uzeti u obzir:
- približno 40 do 60 W/m² za novije i dobro izolirane objekte,
- približno 70 do 100 W/m² za prosječno izolirane stambene objekte,
- približno 100 do 150 W/m² za starije ili lošije izolirane prostore.
Ako imamo, na primjer, prostor veličine 20 m² u prosječno izoliranom objektu, kao osnovu možemo upotrijebiti vrijednost 80 W/m²:
20 m² × 80 W/m² = 1.600 W
Za takav bi nam prostor, dakle, okvirno trebao radijator snage oko 1.600 W. Izračun je informativan jer stvarna potrebna snaga ne ovisi samo o površini.
Kod prostora s višim stropovima smisleno je umjesto površine u obzir uzeti volumen. Prostor s visinom stropa od 3,2 metra naime treba više topline nego jednako velik prostor sa standardnom visinom od oko 2,5 metra.
Čimbenici koji povećavaju potrebnu snagu radijatora
Dva jednako velika prostora nemaju nužno jednake toplinske potrebe. Pri odabiru radijatora moramo stoga ocijeniti koliko topline prostor gubi kroz zidove, strop, pod, prozore i vrata.
Na potrebnu snagu najviše utječu:
- kvaliteta toplinske izolacije,
- broj vanjskih zidova,
- veličina i vrsta prozora,
- položaj prostorije,
- visina stropa,
- temperatura susjednih prostorija,
- željena temperatura u prostoru.
Kutna soba s dva vanjska zida u pravilu će trebati veću snagu radijatora nego unutarnji prostor iste veličine. Isto vrijedi za prostor iznad negrijanog podruma ili ispod neizoliranog tavana.
Važna je i namjena prostora. U spavaćoj sobi obično održavamo nešto nižu temperaturu nego u dnevnom boravku. U kupaonici pak želimo višu temperaturu i brzo zagrijavanje, stoga je ondje potrebna snaga često veća.
Preporučujemo da pri okvirnom izračunu ne koristite automatski najnižu vrijednost. Ako je prostor na sjevernoj strani, ima veće staklene površine ili lošiju izolaciju, odaberite vrijednost iz gornjeg dijela raspona.
Nazivna i stvarna snaga radijatora
Snaga navedena kod radijatora vrijedi za određene temperaturne uvjete. Radijator pri visokoj temperaturi ogrijevne vode predaje više topline nego kod niskotemperaturnog sustava.
To je posebno važno kod grijanja dizalicom topline. Radijator koji pri višoj temperaturi vode ima nazivnu snagu 2.000 W, pri nižoj će temperaturi vode u prostor predati osjetno manje topline. Pri niskotemperaturnom grijanju stoga često trebamo:
- radijator većih dimenzija,
- radijator s većom grijaćom površinom,
- dublji panelni radijator,
- više radijatora u istoj prostoriji.
Pri usporedbi proizvoda uvijek moramo provjeriti pri kojim je temperaturnim uvjetima navedena snaga izmjerena. Usporedba dvaju radijatora samo na temelju brojke u vatima može biti obmanjujuća ako podaci nisu navedeni pri istom temperaturnom režimu.
U praksi moramo uskladiti potrebnu snagu radijatora i stvarnu temperaturu vode koju osigurava kotao, dizalica topline ili drugi izvor grijanja.
Smislena rezerva pri odabiru radijatora
Manja rezerva može biti smislena, no pretjerano predimenzioniranje nije potrebno. Nešto jači radijator može grijati prostor i nižom temperaturom vode, što je korisno za učinkovitiji rad sustava grijanja.
Ako je radijator opremljen kvalitetnim termostatskim ventilom, on ograničava protok kada prostor postigne zadanu temperaturu. Prikladno dimenzioniran radijator stoga ne znači da će prostor cijelo vrijeme biti pregrijan.
Problem nastaje prije svega kod preslabog radijatora. Takav će radijator raditi neprekidno, a prostor usprkos tome možda neće biti dovoljno topao. Naknadno rješenje može zahtijevati zamjenu radijatora, ugradnju dodatnog grijaćeg tijela ili povisivanje temperature ogrijevne vode.
Za prvu procjenu možemo iskoristiti izračun po kvadratnom metru, a pri konačnom odabiru moramo uzeti u obzir i izolaciju objekta, položaj prostorije te temperaturni režim. Najpouzdaniju osnovu predstavlja izračun toplinskih gubitaka jer pokazuje koliko topline radijator zapravo mora nadoknaditi u najhladnijim uvjetima.
Pravilno određena snaga radijatora s obzirom na veličinu prostora osigurava ravnomjernije grijanje, bolju regulaciju temperature i učinkovitiji rad cjelokupnog sustava grijanja.

